Kalcifikacija u dojkama

Kalcifikacija u dojkama

Šta su kalcifikacije u dojkama?

Kalcifikacije dojke su male naslage kalcijuma koje se razvijaju u tkivu dojke žene. One su veoma česte i obično su benigne (nekancerogene). U nekim slučajevima, određene vrste kalcifikacija dojke mogu ukazivati na rani rak dojke.

Postoje dve vrste kalcifikacija dojke: makrokalcifikacije i mikrokalcifikacije.

Makrokalcifikacije izgledaju kao velike bele tačke na mamografu (rendgenski snimak dojke) i često su nasumično raspršene unutar dojke. Makrokalcifikacije su uobičajene, nalaze se kod otprilike polovine žena starijih od 50 godina i jedne od 10 žena mlađih od 50 godina, i smatraju se nekanceroznim.

Mikrokalcifikacije su male naslage kalcijuma koje izgledaju kao bele mrlje na mamografu. Mikrokalcifikacije obično nisu rezultat raka. Ali ako se pojavljuju u određenim obrascima i grupišu se zajedno, mogu biti znak prekanceroznih ćelija ili ranog raka dojke.

Koji su simptomi kalcifikacije u dojkama i šta uzrokuje kalcifikacije dojke?

Kalcifikacije dojke ne izazivaju simptome, jer su premale da bi se osetile tokom rutinskog pregleda dojke. Obično se kalcifikacije dojke prvo primećuju na mamografu.

Brojni faktori mogu izazvati kalcifikacije u ženskim dojkama, uključujući normalno starenje, upalu i ranu traumu na tom području. Kalcijum iz ishrane ne izaziva kalcifikacije dojke.

Dijagnostikovanje kalcifikacije u dojkama

Kalcifikacije u dojkama se najčešće otkrivaju tokom rutinskih mamografija, koje su osnovna metoda za njihovu dijagnostiku. Pored mamografije, metode poput ultrazvuka, CT skenera i MR-a korisne su takođe značajne u procesu:

  • Mamografija

Mamografija je rendgenski pregled koji se koristi za otkrivanje kalcifikacija u dojkama. Kalcifikacije se mogu pojaviti kao sitne bele tačke ili čvorići na mamogramima. Mamografija može pomoći u razlikovanju između benignih i malignih kalcifikacija, ali sama po sebi ne može uvek dati konačnu dijagnozu.

  • Ultrazvuk

Ultrazvuk dojki koristi visokofrekventne zvučne talase za stvaranje slike unutrašnjosti dojke. On može biti koristan za:

  1. Procenu benignih kalcifikacija: Ako mamografija otkrije kalcifikacije, ultrazvuk može pomoći da se vidi da li postoji povezanost sa cistama ili čvorićima.
  2. Vođenje biopsije: Ako se odluči da se izvrši biopsija, ultrazvuk može pomoći u preciznom usmeravanju igle za uzimanje uzorka tkiva.
  • CT skener

CT skener (kompjuterska tomografija) nije uobičajeno korišćen za inicijalnu procenu kalcifikacija u dojkama, ali može biti koristan u sledećim situacijama:

  1. Procena proširenja bolesti: Ako je pronađena sumnjiva kalcifikacija koja može ukazivati na rak dojke, CT skener može pomoći u proceni da li se bolest proširila na druge delove tela.
  2. Planiranje terapije: Može se koristiti za planiranje terapijskih procedura ili za postoperativno praćenje.
  • Magnetna rezonanca

Magnetna rezonanca (MR) dojki koristi magnetna polja i radio talase za stvaranje detaljnih slika unutrašnjosti dojke. MR dojki može biti koristan za:

  1. Detaljniju analizu: MR može pomoći u razlikovanju između benignih i malignih kalcifikacija i može otkriti abnormalnosti koje nisu vidljive na mamogramu ili ultrazvuku.
  2. Procenu veličine i lokacije: MR može pružiti detaljne informacije o veličini i tačnoj lokaciji tumora, što može pomoći u planiranju tretmana.
  3. Praćenje: Takođe se može koristiti za praćenje promena u dojci tokom ili nakon tretmana.

Dijagnostika kalcifikacija u dojkama obuhvata različite metode, pri čemu mamografija igra ključnu ulogu u inicijalnoj detekciji. Ultrazvuk, CT skener i MR mogu dodatno doprineti u razjašnjavanju dijagnoze, proceni obima bolesti i planiranju tretmana. Uvek je najbolje konsultovati se sa specijalistom za određivanje najsvrsishodnijih dijagnostičkih metoda u vašem konkretnom slučaju.

Lečenje kalcifikacije u dojkama

Lečenje kalcifikacija u dojkama zavisi od uzroka i prirode kalcifikacija. Evo kako se obično pristupa lečenju:

  1. Benigne kalcifikacije

Ako mamografija i druge dijagnostičke metode (poput ultrazvuka ili MR-a) ukazuju da su kalcifikacije benignog porekla (npr. ciste, fibroadenomi, ili stariji benigni procesi), lečenje nije uvek potrebno. U mnogim slučajevima, lekar može preporučiti:

  • Redovno praćenje: Periodične mamografije ili ultrazvučni pregledi mogu biti dovoljni da se prati stanje kalcifikacija i da se obezbedi da ne dođe do promena.
  • Promene u životnom stilu: U nekim slučajevima, promene u ishrani ili načinu života mogu biti preporučene kao deo preventivnih mera.
  1. Sumnjive kalcifikacije

Ako su kalcifikacije sumnjive ili se sumnja na malignost, dalji koraci mogu uključivati:

  • Biopsija: Da bi se utvrdilo da li kalcifikacije predstavljaju rak dojke ili neki drugi ozbiljan problem, može biti potrebna biopsija. Biopsija može biti vođena ultrazvukom, mamografijom ili MR-om kako bi se uzeo uzorak tkiva sa područja kalcifikacija.
  • Lečenje raka dojke: Ako se otkrije da kalcifikacije predstavljaju rak dojke, plan lečenja može uključivati:
  • Hirurško uklanjanje: Operacija može biti potrebna za uklanjanje tumora i okolnog tkiva. Ova procedura može uključivati lumpektomiju (uklanjanje samo tumora) ili mastektomiju (uklanjanje cele dojke).
  • Radioterapija: Ova terapija koristi visokoenergetske zrake kako bi uništila preostale kancerogene ćelije i smanjila rizik od povratka bolesti.
  • Hemoterapija i/ili hormonska terapija: U zavisnosti od tipa raka, mogu biti preporučeni hemoterapija ili hormonska terapija da se kontroliše rast kancerogenih ćelija.
  • Targetirana terapija: Za određene vrste raka dojke, mogu se koristiti lekovi koji ciljaju specifične molekule koje su uključene u rast tumora.
  1. Neodređene kalcifikacije

Ako rezultati biopsije nisu jasni ili su potrebne dodatne informacije, lekar može preporučiti dodatne pretrage ili praćenje kako bi se donela konačna odluka o lečenju. U nekim slučajevima, može biti potrebno dodatno testiranje ili čak sekundarna procena kod specijalista.

 

Nakon lečenja, redovno praćenje je ključno kako bi se osiguralo da se ne jave nove abnormalnosti ili recidivi. Praćenje obično uključuje redovne mamografije, ultrazvučne preglede i moguće druge dijagnostičke metode prema preporukama lekara.

Važno je napomenuti da je svakom planu lečenja potrebno prilagoditi individualne okolnosti pacijenta.

 

Cenovnik naših pregleda pogledajte ovde.

Top