Tumorske promene jajnika
Šta su tumorske promene jajnika?
Tumorske promene jajnika su različite izrasline koje mogu biti benignog ili malignog karaktera. Benigni tumori nisu kancerogeni, dok maligni ukazuju na rak. Česte promene uključuju ciste, fibroide, teratome i endometriozu, a sve ove promene mogu uticati na funkciju jajnika. Mnoge su asimptomatske, ali mogu izazvati tegobe i otkriti se tokom pregleda ili dijagnostičkih testova.
Tipovi tumorskih promena
Tumorske promene jajnika mogu biti raznih vrsta. Benigni tumori, kao što su ciste i fibroide, nisu kancerogeni i obično ne izazivaju ozbiljne probleme. S druge strane, maligni tumori, koji ukazuju na rak, često su agresivniji. Među drugim tumorima jajnika spadaju teratomi, endometrioza i druge abnormalnosti koje mogu zahvatiti jajnike, izazivajući različite simptome ili promene u funkciji organa.
Simptomi tumorskih promena jajnika
Tumorske promene jajnika mogu izazvati raznovrsne simptome, koji se često ne manifestuju odmah ili su vrlo blagi. Mnoge žene možda neće primetiti nikakve simptome, ali u slučaju da se jave, promene mogu izazvati različite tegobe, među kojima su:
- Bol i nelagodnost. Jedan od najčešćih simptoma je bol u donjem delu stomaka, koji može biti uporan ili povremen. Ovaj bol je obično lokalizovan u karlici i može se pogoršati pri fizičkom naporu, kao što je vežbanje ili seksualni odnos.
- Menstrualne nepravilnosti. Tumorske promene mogu dovesti do neredovnih menstruacija, pojačanih ili čak izostalih ciklusa. Takođe, može se javiti krvarenje između menstruacija, što može biti zabrinjavajuće.
- Probavni i mokraćni problem. Žene s tumorskim promenama jajnika mogu doživeti osećaj nadutosti i punoće u stomaku, koji je prisutan čak i nakon malih obroka. Pored toga, mogu se pojaviti problemi sa mokrenjem, kao što su učestalo ili otežano mokrenje, što može ukazivati na povećanje veličine tumora.
- Umor i gubitak apetita. Ako tumor raste, može doći do opšteg osećaja umora i iscrpljenosti. Takođe, žene mogu primetiti smanjen apetit i nenamerni gubitak težine, što je znak da tumor utiče na opšte zdravlje organizma.
Koji su uzroci tumorskih promena jajnika?
Uzroci tumorskih promena jajnika mogu biti multifaktorski, jer najčešće nastaju u kombinaciji genetskih, hormonskih i životnih faktora. Iako ne postoji siguran način da se spreči razvoj ovih tumora, postoje poznati faktori koji mogu povećati rizik:
- Genetske i nasledne predispozicije. Povećani rizik od tumorskih promena jajnika često je povezan sa porodičnom istorijom. Žene koje imaju roditelje ili bliske srodnike koji su imali rak jajnika ili dojke mogu biti genetski predisponirane da razviju ovu bolest. Mutacije gena BRCA1 i BRCA2 takođe mogu igrati značajnu ulogu.
- Hormonska terapija i nivo estrogena. Visok nivo estrogena tokom dužeg vremenskog perioda, kao što je slučaj kod žena koje koriste hormonske terapije ili imaju neredovnu menstruaciju, može povećati verovatnoću od razvoja tumora jajnika. Hormonska stimulacija ovulacije ili tretmani za plodnost takođe mogu uticati na ovu ravnotežu.
- Starost i reproduktivni faktori. Starost je jedan od glavnih faktora rizika, jer se verovatnoća za nastanak tumora jajnika povećava s godinama. Takođe, kasni početak menopauze, neplodnost ili neredovne menstruacije mogu doprineti većem riziku.
- Prvi menarh i kasna menopauza. Početak menstruacije pre 12. godine i kasna menopauza mogu takođe povećati šanse za razvoj tumora jajnika. Što je duži period tokom života kada jajnici funkcionišu, to je veći rizik za razvoj tumorskih promena.
Dijagnostikovanje tumorskih promena jajnika
Tumori jajnika mogu biti izazov u dijagnostičkom procesu zbog toga što se često ne manifestuju u početnim fazama. Da bi se postavila tačna dijagnoza, lekar koristi niz postupaka kako bi identifikovao i razlikovao benigne od malignih promena.
Prvi korak u dijagnostici obično je temeljan klinički pregled i uzimanje anamneze. Lekar postavlja pitanja u vezi sa simptomima, istorijom bolesti pacijentkinje, kao i porodičnom istorijom. Zatim, sledi pregled koji uključuje palpaciju karlične šupljine i trbuha kako bi se osetile eventualne abnormalnosti u jajnicima.
Ultrazvuk jajnika je najčešće prvi korak u vizualizaciji tumora. Ovaj postupak omogućava lekaru da detektuje ciste, čvoriće ili promene na jajnicima koje mogu ukazivati na prisustvo tumora. Ako se otkriju nepravilnosti, dalja ispitivanja su neophodna.
U slučajevima sumnje na malignitet, kompjuterska tomografija (CT skener) ili magnetna rezonanca (MR) mogu se koristiti za detaljnije snimanje karličnog područja. Ove metode omogućavaju precizno određivanje veličine i tipa tumora, kao i eventualnog širenja na okolne strukture.
Pored slikovnih tehnika, tumorski markeri u krvi pružaju dodatne informacije. Najpoznatiji marker za rak jajnika je CA-125, koji može biti povišen u prisustvu malignih tumora, ali i u benignim stanjima. Lekari takođe mogu analizirati markere poput HE4, koji dodatno pomažu u proceni rizika.
Kada se sumnja na ozbiljan tumor, često se koristi i laparoskopija – minimalno invazivna hirurška procedura, kojom se uzimaju uzorci tkiva sa tumora za dalju analizu. U slučaju sumnje na rak, histopatološki pregled uzorka omogućava potvrdu ili isključenje dijagnoze.
Lečenje tumorskih promena jajnika
Kada se dijagnostikuje tumor jajnika, terapija zavisi od karakteristika same promene, uključujući njenu vrstu i stadijum. Lečenje tumorskih promena može uključivati nekoliko različitih strategija, kako bi se postigao najbolji mogući ishod.
Operacija predstavlja osnovu lečenja i najvažniji je korak, naročito kada je tumor lokalizovan u jajnicima. U zavisnosti od veličine i vrste tumora, hirurg može odlučiti da ukloni samo deo jajnika ili da izvrši potpuni hirurški zahvat, uključujući uklanjanje jajnika i materice. U nekim slučajevima, može biti potrebno ukloniti i limfne čvorove u okolini kako bi se sprečilo širenje raka.
Hemoterapija je terapija koja se obično primenjuje kada tumor nije moguće potpuno ukloniti ili je prisutno metastaziranje. Korišćenjem citotoksičnih lekova, hemoterapija ima za cilj da uništi preostale tumorske ćelije. Radioterapija može biti dodatni tretman, posebno kod tumora koji se šire u okolna tkiva, a koristi se za ciljanje tumorskih ćelija pomoću visokoenergetskih zraka.
Još jedan pristup je ciljana terapija koja se temelji na preciznom napadu na specifične molekule koje omogućavaju rast tumora. Ova terapija obično ima manje nuspojava od hemoterapije i koristi se kod tumora koji ne reaguju na druge tretmane.
Kod određenih tumora jajnika, kao što su hormonski zavisni tumori, može se primeniti i hormonoterapija. Ova terapija smanjuje nivo hormona u organizmu, čime se usporava rast tumora koji zavise od hormona.
Cenovnik naših pregleda pogledajte ovde.